Studentski zbor Sveuèili¹ta u Splitu!
Livanjska 5, 21000 Split tel: 021/344-904

Izbornik
Poèetna stranica
Kineziologija
Vijesti
Studentski zbor
Vanjski suradnici
Linkovi
Kontakti
Knjiga gostiju
Galerija slika
– – – – – – –
Forum
Oglasi
Chat
Knjige
Ko¹arka 2005
SMNL 2005
Download
 
Poèetna stranica Vijesti zadnje Dekan bi preko noæi ukinuo steèena prava

Dekan bi preko noæi ukinuo steèena prava
Autor: Administrator   
Saturday, 19 March 2005

Najbolji student je onaj koji ni¹ta ne pita. A, tko i¹ta i pita nas studente ¹to mislimo o Bolonjskom procesu i opæenito stanju na hrvatskim Sveuèili¹tima? Ima tko æe mislit za nas. Èlanak "Preko noæi dobivamo 180.000 magistara", dekana Ekonomskog fakulteta, dobio je i zanimljivi odgovor, pa tko voli, nek’ prione èitanju. Izvor: Slobodna Dalmacija. 🙂

DEKAN BI PREKO NOÆI UKINUO STEÈENA PRAVA (pi¹e prof. dr. sc. Slobodan UZELAC, dr¾avni tajnik)

 

PAU©ALNO I BITNO Gospodin Reiæ zala¾e se za oduzimanje prava ljudima koji su stekli svoje diplome po dosada¹njim jo¹ uvijek aktualnim studijskim programima. Pri tome u pau¹alnim ocjenama zanemaruje bitnu razliku izmeðu magisterija struke i magisterija znanosti

 

NIJE-NEGO Nije istina da Hrvatska preko noæi dobiva 180.000 magistara, nego je istina da g. Reiæ, protivno zakonu koji je donio Hrvatski sabor, nastoji umanjiti vrijednost do sada steèenih diploma

 

U ironiènom tekstu, objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, dekan Ekonomskog fakulteta Sveuèili¹ta u Splitu prof. dr. sc. Zlatan Reiæ obru¹io se na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ¹porta te na zakonsku odredbu i praksu usklaðivanja prava koja proizlaze iz visoko¹kolskih diploma steèenih u Hrvatskoj po ranijem i po sada¹njem zakonodavstvu. Obru¹io se i na praksu priznavanja i usklaðivanja steèenih diploma u ostalim europskim zemljama s diplomama koje poznaje aktualno hrvatsko zakonodavstvo. U cilju potpunijeg informiranja javnosti du¾nost mi je iznijeti bitne elemente koje dotièe Reiæev komentar, pisan ispod uobièajene akademske razine.

 

Sredinom veljaèe ove godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ¹porta zaprimilo je pisani upit gospodina Reiæa o tome mogu li diplome steèene u dosada¹njem dodiplomskom studiju biti jednakovrijedne diplomama koje æe, prema bolonjskom modelu, biti steèene u istom diplomskom studiju. Odgovarajuæi na upit, obrazlo¾io sam da prema zakonskim odredbama diplome trebaju biti "izjednaèene u pravu". Po svemu sudeæi to je izazvalo nezadovoljstvo gospodina Reiæa do te mjere da nastoji sru¹iti sam smisao lisabonske deklaracije, meðunarodnoga dokumenta èiji je Hrvatska potpisnik i koji na europskoj razini ureðuje pitanje priznanja visoko¹kolskih kvalifikacija. Umjesto da na ovome mjestu detaljno odgovaram gospodinu Reiæu na sve dijelove njegova podrugljivog teksta o tako ozbiljnom pitanju, ukazat æu na dijelove spomenutoga odgovora iz kojih æe èitatelji lako moæi razumjeti o èemu se zapravo radi.

 

Visoka struèna sprema

 

Osobe koje su zavr¹ile diplomski studij na sveuèili¹tu stekle su prema tada va¾eæim propisima odreðena prava vezana za diplomu koja je tada potvrðivala stjecanje najvi¹eg obrazovanja u struci, izvan znanstvenih stupnjeva (magisterij i doktorat znanosti). Primjerice, takva su prava bila moguænost zapo¹ljavanja na odreðenim radnim mjestima za koja se tra¾ila "visoka struèna sprema", moguænost upisa na poslijediplomske studije, pravo ukljuèivanja u specijalizaciju medicinskih struka, pravo ukljuèivanja u program za polaganje pravosudnih ispita za pravnike i sl. Promjenom zakonodavstva generacije i generacije osoba koje su stekle visoko obrazovanje ne mogu doæi u poziciju da takva prava vi¹e nemaju.

 

Propisujuæi naèelnu izjednaèenost studija i prava koja u¾ivaju osobe koje su zavr¹ile studije, Zakon je u èlanku 120. stavak 1. sprijeèio nejednakost graðana i svrstavanje cijelih generacija u "visokoobrazovane drugog reda". Ovime zakonodavac nije povrijedio Ustav. Dapaèe, po¹tivao je Ustavu inherentno naèelo za¹tite steèenih prava i sprijeèio probleme s vrlo ozbiljnim posljedicama koje bi se pojavile za graðane kada bi im se "preko noæi" diploma koju su regularno stekli proglasila manje vrijednom.

 

Imajuæi u vidu kako je moguæe da doðe do radikalnih promjena u studiju, pri èemu neki, provedeni prema prija¹njim propisima neæe imati svog ekvivalenta, Zakon je u stavku 2. predvidio odreðena postupovna jamstva radi izbjegavanja zlouporaba. Pravo iz stavka 1. (kori¹tenje prava koja proistjeèu iz istovrsnosti studija, pravo na kori¹tenje titula prema novoj nomenklaturi), graðani mogu koristiti tako da od visokoga uèili¹ta zatra¾e izdavanje potvrde ili diplome, ili da sama visoka uèili¹ta opæim aktom utvrde jednakovrijednost.

 

Vodeæi raèuna o naprijed navedenim naèelima koja pripadaju teèevinama civiliziranih pravnih dr¾ava u kojima se vodi raèuna o opravdanim interesima graðana i nediskriminatornom po¹tivanju steèenih prava, sveuèili¹ta bi za odluku o tome da neki "stari" studij nije jednakovrijedan, moralo imati ozbiljne razloge. Èak i vrlo ¹iroko shvaæena autonomija sveuèili¹ta ima svoje limite u obvezi po¹tivanja opæih pravnih naèela. Naime, pogre¹na bi i diskriminatorna odluka za njih imala ozbiljne posljedice u nastavku profesionalne karijere, moguænosti nastavka ¹kolovanja te bi im, za sluèaj uvjetovanja polaganja dodatnih ispita (ako za to ne postoji opravdani razlog) ona prouzroèila znatne tro¹kove i gubitak vremena.

 

Naèelo steèenih prava

 

Odredbe èlanka 120. u praksi valja primijeniti po¹tivajuæi naèelo ravnopravnosti graðana i naèelo steèenih prava, in favorem graðana koji su zavr¹ili ili æe zavr¹iti studij ustrojen prema prija¹njim propisima. Sve drugo, naru¹ilo bi ustavnu ravnopravnost graðana, ugrozilo njihovu pravnu sigurnost i u praksi dovelo do ozbiljnih poremeæaja na tr¾i¹tu radne snage.

 

Oèekivao sam da æe gospodin Reiæ, nakon ¹to je dobio navedene argumente, preispitati svoja stajali¹ta i istupe. Umjesto toga, dogodilo se suprotno. Nastavio se jo¹ ¾e¹æe zalagati za oduzimanje prava ljudima koji su stekli svoje diplome po dosada¹njim jo¹ uvijek aktualnim studijskim programima. Pri tome u pau¹alnim ocjenama zanemaruje bitnu razliku izmeðu magisterija struke i magisterija znanosti koju je zakonodavac dosljedno proveo i u priznavanju prava i u naèinu pisanja titula. Istina je, meðutim, posve drukèija od tvrdnje koju je iznio gospodin Reiæ. Nije, naime, istina da Hrvatska preko noæi dobiva 180.000 magistara, nego je istina da Reiæ, protivno zakonu koji je donio Hrvatski sabor, nastoji umanjiti vrijednost do sada steèenih diploma. A kad hrvatsko zakonodavstvo ne bi priznavalo valjanost steèenih diploma, kako bismo uopæe mogli oèekivati da to uèine druge zemlje od kojih su mnoge i do sada uva¾avale postignute kompetencije hrvatskih diplomiranih struènjaka?

 

Postavlja se pitanje, za¹to to gospodin Reiæ tako uporno èini. Nije li mo¾da posrijedi poku¹aj dekana jednoga fakulteta da priskrbi dodatni novac ustanovi kojoj je na èelu? Ne znaèi li, naime, njegov poku¹aj umanjivanja vrijednosti steèenih diploma otvaranje prostora za dodatne obveze koje bi bile nametnute svakome tko planira upisati doktorski studij? A te bi obveze, dakako, bilo moguæe ispuniti upravo u studijskom programu koji bi organizirao Fakultet èiji je dekan gospodin Reiæ. Naravno, uz obvezu studenta ili onoga tko ga upuæuje na studij da za sve to izdvoji dodatni novac.

 

Potpuniji odgovor na ova i slièna pitanja mogao bi pru¾iti sam gospodin Reiæ tako ¹to bi javnosti predoèio podatke o broju upisanih studenata i novcu uplaæenom za jednogodi¹nji specijalistièki studij koji izvodi njegov fakultet. Pri tome je posebice zanimljiva argumentacija kojom dekan i Fakultet pozivaju kandidate na ovaj specijalistièki studij, dakle studij koji nije niti mo¾e biti obvezatan preduvjet za upis u poslijediplomski doktorski studij. Naime, upis u takav i sliène studije mo¾e biti njihov izbor, ali nipo¹to ne izbor pod neistinitom tvrdnjom da se radi o njihovoj obvezi kojoj su du¾ni prethodno udovoljiti.

< Prethodni   Slijedeæi >
Aktualno
Registracija
Korisnièko ime

Lozinka

Zapamti me
Zaboravili ste lozinku
Jo¹ niste èlan? Uèlanite se ovdje
Pretra¾i
Chat
Tko je s nama
Imamo 13 gostiju na stranici

 
Copyright 2000 – 2004 Miro International Pty Ltd. All rights reserved.
Mambo is Free Software released under the GNU/GPL License.